​

Vitamin D je spoj topiv u mastima. Apsorbira se u tankom crijevu uz sudjelovanje žuči. Unutar tijela ovaj vitamin prolazi kroz razne transformacije u biološki aktivne metabolite. Ti spojevi cirkuliraju tijelom i budući da su fiziološki slični hormonima, reguliraju funkcije mnogih organskih sustava. 

 

Glavni zadatak vitamina D je održavati konstantnu razinu kalcija u krvnoj plazmi povečavajući njegovu apsorpciju u crijevima, uzimajući kalcij iz kostiju i smanjujući njegovo izlučivanje kroz bubrege. Stoga je vitamin D važan za metabolizam koštanog tkiva.

 

Iz vanjskih izvora razlikujemo 2 oblika vitamina D, vitamin  D2 i vitamin D3.

Vitamin D2 (kalciferol) proizvode biljke i uzimamo ga hranom iako nije pretjerano zastupljen u prosječnoj prehrani.

 

Vitamin D3 (kolekalciferol) proizvodi se u koži iz 7-dehidrokolesterola pod utjecajem UV zračenja Sunčeve svjetlosti, no također ga unosimo hranom, što je posebno bitno u većini godišnjeg razdoblja kada smo manje izloženi Suncu.  Ultraljubičasto zračenje valne duljine 290-320 nm koje prodire u nepokrivenu kožu uzrokuje pretvorbu spomenutog 7-dehidrokolesterola u provitamin D3. Doba dana, oblačnost, sadržaj melanina u koži  samo su neki od čimbenika koji utječu na količinu vitamina D stvorenog u koži.

 

Vitamin D u ljudskom tijelu

Nakon što vitamin D uđe u tijelo, on se dalje transformira. U krvi je njegov najzastupljeniji oblik 25-hidroksivitamin D3 (kalcifediol). On ima važnu ulogu u reapsorpciji kalcija u bubrezima i regulaciji koncentracije kalcija u organizmu. Receptori za kalcifediol nalaze se u gotovo svim tjelesnim tkivima.

Drugi oblik vitamina D je 1,25-dihidroksivitamin D3 (kalcitriol), proizveden u bubrezima iz kalcifediola. To je metabolit koji regulira razinu kalcija u plazmi, potiče sintezu osteokalcina te ima utjecaj na normalnu funkciju imunološkog sustava.